Naše tkanine

Prirodno vlakno koje ljeti hladi, a zimi grije. Lagan, prozračan i izdržljiv — pamuk se prede, tka i boji stoljećima, i s godinama postaje samo mekši. U našim kolekcijama najprisutniji je u košuljama, majicama i ljetnim haljinama.

Nit koju ispreda svilena buba postaje tkanina s mekim sjajem i hladnim dodirom. Svila pada tiho i lijepo, a boju drži dublje od bilo kojeg drugog vlakna. Rezervisana je za komade koje želite nositi, a ne čuvati u ormaru.

Najfinija vuna, tako lagana da se jedva osjeti, a toplija nego što izgleda. Kašmir traži pažnju, ali uzvraća godinama nošenja — uz pravu njegu ostaje komad koji se prenosi dalje.

Vlakno koje regulira temperaturu, odbija vlagu i vraća se u oblik. Vuna drži kroj kaputa i sakoa bolje od bilo čega drugog, a s vremenom postaje samo mekša. Najveći dio naših zimskih kolekcija počinje upravo ovdje.

Vlakno lanene biljke, hladno na dodir i najprozračnije od svih. Lan se gužva — to je dio njegovog karaktera, a ne greška. Svakim pranjem postaje mekši, i zato ga u kolekcijama vidite od maja do septembra.

Materijal koji se ne pere nego živi. Koža prima oblik onoga ko je nosi, tamni na pregibima i s godinama dobiva patinu kakvu nijedna nova jakna nema. Biramo je meku, punog lica i bez teških premaza.

Vlakno dobiveno iz pamučnog linta — kratkih niti koje bi inače završile kao otpad. Pada kao svila, hladi kao pamuk i diše bolje od bilo koje sintetike. Kod nas ga najčešće nosite kao postavu, košulju ili haljinu koja se kreće.

Čvrsto tkani pamuk s dijagonalnim rebrom i indigo bojom koja blijedi tačno tamo gdje se najviše krećete. Teksas je jedini materijal koji dobiva na karakteru kad ga izlizate. Naši krojevi rade s tim, a ne protiv toga.

Saten nije vlakno nego način tkanja — pređa koja duže putuje po licu tkanine i zato hvata svjetlo. Rezultat je gladak sjaj s jedne i mat površina s druge strane. Nosite ga uvečer, ili danju kad želite da izgleda kao večer.

Vlakno od drvne celuloze, dobiveno u zatvorenom procesu u kojem se otapalo gotovo u potpunosti vraća u proizvodnju. Meko kao svila, prozračno kao pamuk i otpornije na gužvanje od oba. Naš izbor kad želimo pad bez težine.

Najstarije vlakno napravljeno od celuloze i najbliže svili po padu. Viskoza je lagana, hladna i poslušna — prati liniju tijela bez da je opterećuje. Koristimo je tamo gdje želimo mekotu i pokret.

Najfinija vuna merino ovce. Vlakno je dovoljno tanko da se nosi direktno na koži, reguliše temperaturu i ostaje svježe i nakon više nošenja bez pranja. Merino je naš izbor za pletenine koje se nose često i dugo.

Vlakno andske alpake — toplije od ovčje vune, a osjetno lakše. Alpaka ne sadrži lanolin pa je nježna prema koži, dobro drži oblik i s godinama se manje čupa. Koristimo je za kapute, džempere i šalove kada želimo toplinu bez zapremine.

Vlakno angorske koze, poznato po svilenkastom sjaju i dugoj, mekoj dlaci. Moher grije bez težine — pletivo dobija volumen i tihi odsjaj koji se ne gubi s vremenom. Kod nas se najčešće javlja u džemperima i kardiganima za hladnije mjesece.

Materijal izrađen bez sirovina životinjskog porijekla, s površinom i padom koji podsjećaju na kožu. Ne treba mu razgažavanje, ne upija vlagu i lakše se održava, a boja mu ostaje ujednačena. Koristimo ga za jakne, suknje i detalje na torbama.

Celulozno vlakno dobiveno od bukovine, mekše i postojanije od klasične viskoze. Modal lijepo pada, upija vlagu i zadržava boju i nakon mnogo pranja. Nalazimo ga u majicama, donjem sloju i haljinama koje traže mirnu, tečnu liniju.

Tkanina s gustim, kratkim florom koji svjetlost hvata drugačije iz svakog ugla. Samt ima težinu i dubinu boje koju ravne tkanine nemaju, pa i najjednostavniji kroj u njemu djeluje svečano. Čuvamo ga za večernje komade i zimske sakoe.

Elastično vlakno koje se rijetko nosi samo — dodaje se u malom postotku da komad zadrži oblik i prati pokret. Nekoliko procenata elastana u pamuku ili vuni razlika je između odjeće koja se s vremenom raširi i one koja se vraća u formu.